SAMOBORSKI KIPEC

Samoborski kipec je mala skupina unutar Društva sv. Izidora Seljaka a glavni zadatak je članovima skupine prikupljati i arhivirati stare obiteljske fotografije na kojima se vidi narodna nošnja župe Samobor te prikupljati razglednice iz Samobora i okolice. Dosad je prikupljeno veliki broj obiteljskih fotografija iz samoborskih kuća a Društvo ih koristi za svoje izložbe , […]

Continue Reading

Etnografska zbirka

Ministarstvu kulture je Etnografsku zbirku samoborske Udruge Ekosspiritus i obitelji Librić iz Samobora proglasilo zaštićenim kulturnim dobrom.Čak 732 predmeta, koji potječu iz sela drevne samoborske župe sv. Anastazije, podijeljeno je u 16 osnovnih skupina i više podskupina. Najviše je tekstilnih predmeta – dječja, muška i ženska narodna nošnja (debelo rubje i pripadajući dijelovi, tenko rubje, […]

Continue Reading

KRALUŠ / KRALUŽ

Samoborski pleteni kraluš ogrlica je koju su djevojke i žene nosile ispod vrata u svečanim prigodama na svoju narodnu nošnju, debelo rubje, tenko rubje i kiklu. Uz tenko rubje, kraluš su nosile na šlinganu kragnu izrađenu od kupovne čipke, a uz debelo rubje ispod kraluša su išle špice, heklani okovratnici. Kad se kraluš nosio na […]

Continue Reading

REMEN I CRNI PAS

Remen Remen se izrađivao od crnog platna nazvanog glot. Bio je širok deset centimetara, a dugačak ovisno o širini struka žene koja ga je nosila. U platno se, cik-cak tehnikom šivanja, umetalo domaće platno, da remen čvršće stoji oko struka. Kopčao se sa strane struka kopčama zvanim dedek i babica, a preko njega se vezao […]

Continue Reading

OSNOVNI DIJELOVI

Narodna nošnja koju u samoborskom kraju zovu debelo rubje ima tri osnovna dijela. To su oplećek (bluza), rubača (suknja) i fertun (pregača). Oplećek (bluza) Oplećek je gornji dio narodne nošnje, bluza, a pokriva tijelo od vrata do nešto niže ispod pasa (struka). U struku se završetak oplećka prekriva rubačom i opasuje tračkima od rubače i […]

Continue Reading

STARINSKO RUBJE 19.STOLJEĆA

Takvo rubje nastalo je u 19.stoljeću i ima manji broj sačuvanih primjeraka.Žene danas u procesijama rijetko nose starinsko rubje, jer su konfekcijski brojevi manji i ono ne izgleda toliko svečano kao bogati crni prebori sašiveni u 20. stoljeću. To je rubje jednostavnijih pisanja, užih parti, ukrasa. Pamuk kojim je ukrašeno takvo rubje je svijetlo ili […]

Continue Reading

RUBJE 20. STOLJEĆA

Najsvečaniji primjerci samoborske narodne nošnje zovu se prebori, debelo rubje, i oni su bogato ukrašeni višebojnim pamukom i višebojnim pamučnim koncem (mulinom). Samoborke su ih čuvale za svečanosti i glavne blagdane u crkvi. Ponosno se čuvaju u obiteljima i prenose s naraštaja na naraštaj.

Continue Reading

PODVRSTE DEBELOG RUBJA

Postoji nekoliko podvrsta debelog rubja, koje je ukrašeno na drugi način. To su beli prebor, šibice, rubeki, anzec, na rože, mašinski našito i na križiće, ali i kombinacije navedenih imena. Oplećek uz debelo rubje, koje se naziva beli prebor, šibice, rubeki i anzec, izvezen je bijelim pamukom, a debelo rubje na rože i mašinski našito […]

Continue Reading